Pad je događaj kada se osoba iznenada nađe na podu ili nižoj razini. U najvećem broju slučajeva padovi ne uzrokuju teške tjelesne povrede. Međutim, u jednog dijela osoba uslijed pada nastaju teške povrede koje zahtijevaju bolničko liječenje, a kao posljedica pada može nastupiti invalidnost i smrtni ishod. 

Ove teške posljedice pada posebno su izražene u starijih osoba. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, procjenjuje se da u svijetu godišnje 424.000 osoba smrtno strada zbog pada. Trećina starijih osoba (iznad 65 godina starosti) doživi pad, a učestalost pada raste s dobi.

Tjelesne povrede koje nastaju kao posljedica pada su raznolike: od površinskih povreda do otvorenih rana, prijeloma, uganuća zgloba, zgnječenja, zahvaćenosti jednog ili više dijelova tijela i drugih povreda. Ovisno o vrsti i težini povreda primjenjuju se određeni postupci liječenja. Kod manjih površinskih rana ili modrica, osobe mogu primijeniti neke postupke samostalno kao što su pokrivanje rana sterilnom gazom te stavljanje hladnih obloga.

Ukoliko kao posljedica pada nastane prijelom ruke ili noge, važno je znati da se povrijeđeni dio treba imobilizirati kako ne bi došlo do dodatnih komplikacija. Osim što uzrokuje tjelesne povrede, pad nepovoljno utječe i na psihološko i socijalno funkcioniranje osobe.

U prevenciji padova neophodno je poznavanje rizičnih faktora te provođenje preventivnih mjera u cilju manje izloženosti ili potpunog uklanjanja rizika. Prevencija padova u starijih osoba predstavlja izazov u vrijeme demografskog trenda starenja stanovništva. Procjenjuje se da će se, ukoliko se ne poduzmu potrebne mjere prevencije, do 2030. godine udvostručiti broj povreda zbog padova.

Rizični faktor za nastanak padova u starijoj dobi su mnogobrojni: dob, spol, poremećaji ravnoteže, oslabljen vid i sluh, bolesti koštanog, mišićnog i živčanog sistema te druge hronične bolesti. Kod osoba starije dobi dolazi do promjena u hodu i držanju; smanjena je snaga i izdržljivost, brže se umaraju te sporije reagiraju na podražaje i imaju lošiju koordinaciju pokreta.

Povećanom riziku od padova pridonosi i nedovoljna tjelesna aktivnost, nepravilna prehrana, konzumacija alkohola i uzimanje pojedinih lijekova. Veliku ulogu u pojavnosti padova imaju faktori okruženja kao npr. skliski i oštećeni podovi, neprimjeren namještaj, neadekvatna rasvjeta, neprimjerena visina kreveta, neprilagođena i nefunkcionalna kupaonica, strme stepenice bez rukohvata i slično. Poznato je da više od polovine padova nastaje u kući i oko nje.

Jedan od važnih faktora rizika za nastanak prijeloma pri padu je osteoporoza – bolest koja je karakterizirana smanjenom masom koštanog tkiva i poremećenom strukturom kosti zbog čega one postaju krhke i lomljive. Osteoporoza je bolest starije životne dobi i češća je u žena. Više je faktora koji utječu na pojavu osteoporoze, od kojih treba spomenuti: hormonske promjene (smanjenje estrogena), nedovoljna tjelesna aktivnost, nepravilna prehrana, nedostatak kalcija i vitamina D.  Kako se u populaciji povećava udio starijih osoba, tako se povisuje i broj oboljelih od osteoporoze. Taj trend je prisutan naročito u visokorazvijenim zemljama, gdje se broj i učestalost prijeloma od osteoporoze naglo povećava. Ranom dijagnostikom (jedna od temeljnih dijagnostičkih postupaka je denzitometrija – mjerenje gustoće kostiju) omogućava se pravodobno liječenje te odgoda i sprječavanje prijeloma kostiju.

Preporuke za prevenciju padova:

1. Redovno kontrolirajte svoje zdravstveno stanje

Savjetujte se s ljekarom o zdravstvenom stanju i lijekovima koje koristite. Uzimanje pojedinih lijekova može uzrokovati pospanost, smanjenje pritiska i vrtoglavicu te tako povećati rizik od pada. Redovino provjeravajte vid i nosite naočare, ukoliko su Vam potrebne. Redovno kontrolirajte krvni pritisak.

2. Usvojite zdrave životne navike

Bavite se tjelesnom aktivnošću: hodajte, radite vježbe za snagu i ravnotežu, uključite se u primjereni program tjelovježbe ukoliko to Vaše zdravstveno stanje dopušta. Prije početka bavljenja tjelesnom aktivnošću obavezno se savjetujte sa svojim ljekarom. Pridržavajte se savjeta o pravilnoj prehrani. Izbjegavajte pijenje alkohola i pušenje.

3. Pridržavajte se savjeta za veću stabilnost

Polako se uspravljajte iz sjedećeg i ležećeg položaja – sjedite neko vrijeme prije nego što se ustanete iz kreveta ili sa stolice. Ne žurite otvarati vrata i javljati se na telefon, hodajte polako. Nosite udobnu obuću s niskim, gumenim potplatom, a izbjegavajte natikače.

4. Učinite svoj dom sigurnijim mjestom

Razmjestite namještaj tako da imate nesmetan prolaz. Uklonite sve nepotrebne predmete s poda uključujući telefonske i druge žice. Tepihe uklonite ili zalijepite rubove, a ispod postavite gumenu podlogu koja sprječava klizanje.
Postavite rukohvate s obje strane stepenica, stepenište dobro osvijetlite, a rub na zadnjoj stepenici obojite drugom bojom. Stavite gumenu podlogu na dno kade ili tuš kabine. Pričvrstite rukohvate uz zid WC školjke i kade koji će olakšati ustajanje i sjedenje. Primjereno osvijetlite prostor u kojem boravite.